Štampa PDF

Velji vrh (Lokacija)

velji_vrhVelji vrh počinje ili zatvara ( zavisi sa koje se strane gleda ) krug oko Pasjaka. Njegov glavni greben, koji se prostire u pravcu sjever-jug, se naslanja na stijenu Surdupa, dijeleći je na istočni i zapadni dio. Karakterišu ga impozantna istočna stijena, koja se diže iz dola između Pasjaka i Veljeg vrha, zatim široka prečega koja prerasta u greben i oivičava vrh sa sjevera, kao i zapadno platno koje, ispresijecano jarugama i rampama, predstavlja i njegov najpristupačniji penjački rejon. Vrh je visok 2020m, a visina njegovih stijena varira. Najviša je istočna, koja u svom najvišem dijelu iznosi c200m, a treba reći da je ona podijeljena velikim kuloarom na dva segmenta koji se međusobno dosta razlikuju. Sjeverni (desni) je dosta lakši za penjanje, sastoji se iz donjeg nivoa koji nije ništa drugo do strmi škripar u kojem se više hoda između škrapa, kao po nekom glečeru, nego što se stvarno penje. Tek gornjih 50-70m visine nude nekoliko penjačkih izazova , i to se posebno odnosi na platno lijevo od velike travnate police. Južni dio se sastoji od vertikalne 100metarske stijene koja se diže iznad strme, travom obrasle padine, koja bi sama po sebi bila dovoljna za dnevnu dozu mazohizma i bez stjenovitog zida koji se nad njom nadvija. Sjeverna stijena je dosta krušljiva, visoka je oko 150m, i vodi direktno na vršni greben koji je toliko uzak da još barem dvije dužine užeta treba "jahati" da bi se došlo do ravnijeg tla. Sjeverozapadno platno je visoko između 100 i 150m, stijena je relativno dobrog kvaliteta, izuzev na grebenu i u jarugama gdje ima dosta nanesenog materijala.

Planinarski uspon vodi od Bukumirskog jezera, i u širokom luku obilazi vrh sa zapada, tako da se završni uspon vrši po teškom škriparu između zapadnog dijela Surdupa i obronaka Veljeg Vrha. Zimi je moguć i brži pristup, kroz lijevak koji vodi sa poslednje livade u dolini direktno pod zapadno platno, jer snijeg "izravna i zapuni" stjenovite skokove i velike škrape koje neopremljenoj ekipi ljeti onemogućavaju prolaz. Markirane staze nema ( bar koliko je meni poznato )

Iako razdaljine koje treba prevaliti prilikom penjanja ovog vrha nisu velike, treba uzeti u obzir da je teren na ovom dijelu planine izuzetno raspoložen da kao uspomenu zadrži nečije neoprezne noge, tako da treba posebno voditi računa o planiranju vremena potrebnog za uspone u ovom rejonu. Dnevni usponi se podrazumijevaju, ali to će vjerovatnije biti full-day zanimacija nego li akcija od par sati. Silaz sa vrha niz direktnu dolinu podrazumijeva barem dva abzajla, tako da se ne preporučuje manje iskusnim i neopremljenim navezama.

velji_vrh_lijevi_diovelji_vrh_desna_stranavelji_vrh_istocna_strana